Glavna stranica
From Bosnica
| |||||
Odabrani članakEnciklopedija Bosnica - zašto i kako?  Nakon Bašagićevih Znamenitih Hrvata Bošnjaka i Hercegovaca pojavilo se još mnogo pojedinačnih studija o istaknutim ličnostima među muslimanima u Bosni. No još uvijek nema pravog biografskog leksikona, ili pak kolektivno-biografskog djela gdje bi se sve te ličnosti iznova našle na okupu. Do tada ćemo se morati i dalje iznova služiti Bašagićem (Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, pri. Filip Lukas, Zagreb, 1994). Enciklopedija Bosnica namijenjena je podjednako učenom i laiku, roditelju i djeci, staru i mladu, mušku i žensku. Ona nema namjeru nikome dokazivati samodokazivu nauku i umjetnost Bosne i Bošnjaka. Ona ima namjeru samo sabrati na jedno mjesto znanje i umjeće bosanskog čovjeka kroz mnoga stoljeća i mnoge generacije učenjaka i umjetnika. U stvari, Enciklopedija Bosnica je pokušaj pomirenja bosanske uleme sa bosanskim intelektualcima. To je pokušaj njihovog iskoraka iz nesigurnog u sigurni svijet znanja o sebi, svojoj vjeri, svome narodu i svojoj domovini. Jer, duhovni i materijalni život jednog naroda, to su ljudi i stvari, stvari i ljudi. Dakle, namjera ove Enciklopedije je da skupi na jedno mjesto imena ljudi koji su na bilo koji način pridonijeli duhovnom i materijalnom životu Bosne i Hercegovini, te da upiše stvari i pojmove koji određuju duhovnu i materijalnu kulturu Bošnjaka.
|
Odabrana biografija
| ||||
ZanimljivostiPrvi moderni bosanski novinar Kurtćehajić, Mehmed Šakir (Bijelo Polje, 1844. - Beč, 1872. godine), bio je prvi moderni bosanski novinar i urednik. Nakon što je završio osnovnu školu, sam se obrazovao, naučio turski jezik i stupio u državnu službu. Krajem 1868. godine, uz saglasnost Osman-paše, pokreće prve bosanske novine, Sarajevski cvjetnik. Redovito je pisao, a u svojim člancima je dosljedno zagovarao potrebu evropeizacije Bosne i Hercegovine i bosanskoga društva, te toleranciju i razumijevanje među konfesijama i narodima. U maju 1869. godine postavljen je za direktora Vilajetske štamparije, a usput je obavljao i posao zvaničnog tumača u Vilajetskoj vladi. Bio je član Vilajetske skupštine, a od 1872. i gradonačelnik Sarajeva. Preselio je na ahiret u Beču, 1872. godine obolivši od tuberkuloze. |
Odabrana slika | ||||
O bosanskoj enciklopediji |
Portali |
||||
